Baleti.hr

Lakši repertoar ne znači lakši posao

Intervju: Mladen Mordej Vučković, voditelj Baletnog ansambla GK Komedija

• Povodom prve baletne premijere Kazališta Komedija Brel koju će 24. travnja 2009, u koreografiji Dinka Bogdanića izvesti Baletni ansambl Komedije u suradnji sa Zagrebačkim baletnim solistima razgovarali smo s Mladenom Mordejem Vučkovićem, voditeljem Baletnog ansambla GK Komedija.
  
  Riječ je o zagrebačkom kazalištu čija su specifičnost glazbeno-scenska djela, uglavnom tzv. lakšeg, zabavnog žanra poput opereta i mjuzikla, što opet pretpostavlja plesne brojeve odnosno manji ali spretan, tehnički i stilski prilagodljiv plesni ansambl. Svojedobno, u vrijeme vala sjajnih domaćih mjuzikla, tu je poziciju držao Studio za suvremeni ples s koreografkinjom Tihanom Škrinjarić. Prije toga, od 1961. do 1965, u Komediji je postojao stalni Baletni ansambl koji je tada ukinut.
  
  Tko danas čini Baletni ansambl Komedije?
  
  Današnji Baletni ansambl Komedije ima dvanaest članova i jednu stalnu honorarku. Studio za suvremeni ples nastupao je u Komediji do zatvaranja zgrade zbog obnove 1986. Nakon obnove 1988. formirao se za potrebe glazbenog repertoara Plesni ansambl kroz koji je prošlo više od trideset honorarnih članova i od kojeg smo do danas ostali samo dvojica. Taj je ansambl sudjelovao u drugom nizu sjajnih domaćih mjuzikala kao što su Car Franjo Josip u Zagrebu, Kralj je gol, Tko pjeva zlo ne misli, rock-opera Crna kraljica te u brojnim operetama, a i Jaltu smo otplesali dvjestotinjak puta. Kako je većinu tih predstava koreografirala Sonja Kastl, a vježbe otad do danas drži Vesna Butorac Blaće, suradnja s njima pridonijela je profiliranju ansambla u baletni. Sredinom 1994. otvorena su radna mjesta za plesače Baletnog ansambla, najprije za dva para, a zatim se taj broj povećavao.
  
  Naši plesači sudjeluju u svim glazbenim predstavama, a njihov je raspon od klasične operete preko pop- i rock-opera do mjuzikala najšireg dijapazona, a ponekad su angažirani u ponekoj dramskoj predstavi. Repertoar Komedije služi zabavljanju publike i s te je strane on lakši u odnosu na tzv. ozbiljni repertoar, primjerice, Hrvatskog narodnog kazališta. No, za članove Baletnog ansambla posao nije ništa lakši od drugih baletnih ansambala, naprotiv. Sve naše balerine završile su baletne škole, dvije čak u Copenhagenu. Svi naši plesači znaju više tehnika jer moraju u raznim predstavama biti spremni za razne koreografske zatjeve, od špica do stepa. Mjuzikli kao što su Kosa, Chicago, Aida, Skidajte se do kraja ili Briljantin omogućili su im punu afirmaciju unutar kazališta jer su u njima pojedini članovi imali istaknute pjevačke i glumačke uloge. Znači, oni moraju dobro plesati klasično, moderno i suvremeno, moraju atraktivno izgledati, pjevati i glumiti jer sve to traži lakši žanr. A predstave su takoreći svakodnevno.
  
  Kako je došlo do baletne predstave Brel i da li je ona redoviti dio repertoara?
  
  U povijesti Komedije bila su samo dva samostalna baleta: baletni umetak Ispit srca i uma u koreografiji Mile Jovanovića u operi Život na mjesecu Josepha Haydna 1954. i balet Mlle Lily Sonje Kastl 1966, ali ni oni nisu bili povezani s kućnim baletnim ansamblom već su ih izvodili gostujući solisti.
  
  Dugo već želim i predlažem da Komedijini plesači izvedu vlastitu predstavu, čak da pojedinci nešto koreografiraju. No, ništa se nije događalo sve dok nisam 2007. preuzeo vođenje ansambla. Tada sam se mogao konkretnije pozabaviti tim projektom. Naš današnji ansambl sa svojim plesnim brojevima više nije samo ukras predstava jer se u modernim mjuziklima koji su zasigurno dobrim dijelom budućnost Komedijina repertoara potpuno afirmirao. Osim toga, ni broj od dvanaest članova nije zanemariv. Vjerujem da je potencijal mojih kolega, s kojima sam do nedavno i sam nastupao na pozornici, velik, a dijelom, unatoč raznolikosti stilova kojima se bave, i neiskorišten. Početak rada na predstavi Brel pokazao je ispravnom moju želju i pretpostavku da im treba vlastita velika predstava kako bi se do kraja isplesali, budući da su s oduševljenjem pristupili radu s koreografom Dinkom Bogdanićem.
  
  Zamisao o cjelovečernjoj baletnoj predstavi naišla je na odličan prijem i punu podršku ravnatelja i uprave kazališta. Uvrštena je u redoviti repertoar i osiguran nam je potreban prostor i vrijeme za njezinu pripremu. Nekolicinu vanjskih suradnika osigurava udruga Zagrebački baletni solisti. Pjesme Jacquesa Brela pripadaju među najljepše u velikom repertoaru francuskih šansona. Život mu je bio izuzetno dinamičan, zanimljiv i nesvakidašnji. Ispalo je zgodno da će se ta baletna predstava nadovezati na specifičan repertoarni segment Komedijinih biografskih glazbenih komada kao što su Piaf, S ljubavlju, Janis i planiranu Marilyn Monroe.
  
  © Maja Đurinović, KULISA.eu, 15. travnja 2009.

Piše:

Maja
Đurinović