Baleti.hr

Zračio je pozitivnošću

Uz tragičnu smrt velike baletne zvijezde Vladimira Škljarova

• 
  
  Vladimira Škljarova (1985.-2024.) namjerno uspoređujem s Rudolfom Nurejevim (1938.-1993.), koji je polovinom prošlog stoljeća svaki svoj baletni korak obogatio ljudskom toplinom i značajem uloge koju tumači kroz vrhunsku tehniku i apsolutno pripadanje sceni. Partner nije bio više samo podrška partnerici i dizač, nego zajednički emotivni i glumački sudionik gradnje plesne dionice. Mnogo se od tada u baletnoj tehnici promijenilo, pogotovo u muškoj, koja poput ženske baletne tehnike razvija enormnu ekstenziju, raspone nogu, što se njeguje već u baletnim školama. Utjecaj modernih plesnih pravaca proširio je plesačke mogućnosti i koreografske zahtjeve pa vjerujem da mnoge vrhunske zvijezde iz prošlog stoljeća danas ne bi mogle konkurirati.
  
  U takvom bujnom razvoju baletnih pravaca i tehničke zahtjevnosti, na ruskom baletnom nebu pojavio se u Sankt Peterburgu na slavnoj Baletnoj akademiji Vaganova, Vladimir Škljarov, dječak neobičnih fizičkih i umjetničkih sposobnosti, koji je odmah po završetku školovanja primljen u slavni petrogradski balet Marijinskog teatra 2003., a.2011. je nominiran za prvog plesača slavnog svjetskog baleta.
  
  Otplesao je sav baletni repertoar od Augusta Bournonvillea, Jeana Corallija, Julesa Perrota i Mariusa Petipaa do Rostislava Zaharova, Konstantina Bojarskog, Leonida Lavrovskog, Igora Belskog i Jurja Grigoroviča; balete Mihaila Fokina, repertoar Georgea Balanchinea, Rolanda Petita, Haralda Landera, Jeromea Robbinsa, Fredericka Ashtona, Pierrea Lacotta, Alberta Alonsa, Williama Forsythea, Angelina Preljocaja, Waynea McGregora, Jurija Smekalova; Balet 101 Erica Gauthiera otplesao je i u Zagrebu je 2016. u sklopu Kulturnog programa grada Sankt Peterburga i Baletnog gala programa koji su vodeći ruski solisti izveli u HNK-u (više ovdje). I tko da nabroji to mnoštvo baleta od najstarijih stilova do modernih koreografija u kojima je tek došla do izražaja njegova vrhunska građa tijela te tehničke i umjetničke sposobnosti. Visoki grand jetéi velikog raspona i mekog doskoka, battirani skokovi, čiste pete pozicije u tour en l'aireima, prelijepi adagio dijelovi plesa uz vrhunske podrške partnericama uz plemenitost rada ruku i muzikalnost, bile bi samo ukratko opisi njegova plesa.
  
  Posebna njegova odlika je uživljavanje u koreografiju i karakter različitih likova. Nezaboravan mladenački zaljubljen Romeo i veseo ulični huligan, ili savršeni majstor u baratanju svojim tijelom u Baletu 101, muževni Solor ili zanosni ljubavnik u baletu In the Night… Teško je i nabrojati to obilje koreografija koje je vrhunski plesao sa najboljim balerinama ruskog baleta kao prvak Marijinskog kazališta i na gostovanjima u londonskom Kraljevskom baletu, Metropolitan baletu i American Ballet Theatreu i drugdje, osvajajući svojom prelijepom pojavom i tehnički savršenim ostvarenjima a pogotovo prirodnom srdačnošću i plemenitošću izraza.
  
  Već kao mladi plesač nagrađen je Nagradom Léonide Massine, a kao prvak baleta Marijinskog kazališta nagradom Nacionalnog prvaka. No uza svu karizmu koja ga je pratila, ostao je jednostavno, prirodno ljudsko biće, oženio se sa svojom kolegicom iz baleta Marijom Širinkinom prvom solisticom, dobili su dvoje djece čiji je bio presretni i ponosni otac.
  
  U mnoštvu intervjua kojima ga je neprestano pratila štampa i televizija, pokazivao je svoju široku inteligenciju i razmatranja o baletnoj umjetnosti, pravcu kojim bi se trebala razvijati, modernizirati u koreografskom smislu, čistiti zastarjele manire izvedbe, jednostavno udahnuti im život umjesto artificijelnosti. Kao čovjek, altruist, zračio je svojim pozitivnim stavovima i preko ekrana i usudio se osuditi napad na Ukrajinu, govoreći da svaki čovjek i narod ima pravo na svoj dio plavog neba… To je možda bio okidač za njegov tragični životni završetak.
  
  Posljednjih godina počele su se javljati posljedice napornog rada koje prate mnoge baletne plesače, pogotovo one koji plešu vrhunske pas de deuxe, podižući svoje partnerice i izvodeći vrtoglave podrške u zraku. Stradavaju kralježnica, koljena i stopala. To nije mimoišlo niti Vladimira Škljarova, pa se uz lijekove počeo utjecati alkoholu, čak i drogama, kako bi zatomio bolove i nastavio raditi. To je stvorilo i bračne probleme u inače idealnoj zajednici, te dovelo do razvoda od njegove Maše, što je pogoršalo njegovo psihičko stanje i emotivnu stabilnost. U očekivanju operacije stopala, saznajemo da je bio zaključan u svom stanu kako ne bi došao do droge. Bojao se ishoda operacije i završetka plesačke karijere. Te kobne večeri prije pet mjeseci, izašao je na maleni balkon da udahne zraka i obuzet jakim lijekovima izgubio je ravnotežu i pao sa petoga kata zgrade. Tako je glasilo službeno izvješće! Našli su ga ujutro mrtvoga na travnjaku pred kućom. No, ta tragična vijest se munjevito proširila ne samo Rusijom, nego u čitavim svijetom koji je izražavao sumnju da je, iako su ga svi ubrajali u jednog od nekolicine najvećih svjetskih baletnih umjetnika današnjice, maknut kao i mnogi kritičari rata u Ukrajini.
  
  Srećom da je njegov umjetnički život dokumentiran mnoštvom filmskih i televizijskih snimaka kao svjedočanstvo jedne iznimne umjetničke osobnosti, a veliki broj intervjua svjedoči o jednoj toploj ljudskoj duši, inteligentnom promišljanju profesije, svijetu koji nas okružuje, optimizmu i radosti koja zrači iz njegova uvijek nasmiješena lica.
  
  Snimka ispraćaja Vladimira Škljarova iz njegova Marijinskog kazališta, tuga i suze njegovih kolega i osoblja, masa rasplakanog naroda oko kazališta govori o velikom gubitku ne samo za rusku nego i za svjetsku baletnu umjetnost kojoj je mogao pokloniti još mnogo u svom bogatom umjetničkom životu. Imao je tek 39 godina.
  
  © Maja Bezjak, BALETI.hr, 15. travnja 2025.

Piše:

Maja
Bezjak