Jedini hrvatski profesionalni folklorni ansambl Lado proslavio je 75. obljetnicu svoga postojanja nizom cjelovečernjih koncerata. Prvi je održan u utorak, 5. studenog 2024. na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Publika je imala priliku uživati u plesnim i glazbenim uspješnicama, antologijskim radovima najpoznatijih hrvatskih etnologa, koreografa i skladatelja kao i bogatstvu narodnih nošnji Lijepe naše.
Umjetnici Lada otvorili su program kultnim radom Zvonimira Ljevakovića Ladarke, čiju glazbenu obradu potpisuje Emil Cossetto. Aranžman koreografije temelji se na pjesmama Ladarke ido v selo, Pred starim majkama i Ladarski ples pred starim majkama tijekom kojih su izvođači pokazali svoje umijeće istovremenog pjevanja i plesanja. Slijedilo je Ljevakovićevo Valpovačko kolo (glazbeni aranžman Božidar Potočnik), u kojem su tri plesna para u bogato ukrašenoj slavonskoj nošnji bila savršeno usklađena u plesnom podbijanju i sinkroniziranim čestim i brzim vrtnjama.
Lički plesovi, koje je postavio i glazbeno obradio dr. sc. Ivan Ivančan, započeli su pjevanjem u kolu, u kojem se plesači drže za ruke i kreću prema naredbama kolovođe koji brojanjem sam održava plesni ritam. Kasnije uključenje miha i dangubice podiglo je ambijent i cjelokupni dojam točke koja je do tog trenutka bila pomalo monotona. Istovremeni okreti, vrtnje, pokreti rukama te usklađene facijalne ekspresije potvrdile su impresivnu kvalitetu profesionalnih plesača pjevača Lada.
Sljedeća je bila točka Ej, sviraj Pavo koreografa Krunoslava Šokca u glazbenoj obradi Duška Topića, koja je autentičnim zvukovima gajdi te šarenim nošnjama vjerodostojno prikazala bogatstvo Baranje. Dominirali su trokoraci i njihove varijante, a često su bile prisutne i vrtnje po parovima te kružnica u čijoj je sredini bio solist na gajdama. Posljednja plesna točka prvog dijela programa Kamen goro prozeleni rano čiju koreografiju i glazbeni aranžman potpisuje Vidoslav Bagur započela je izvrsnom artikulacijom recitiranja i troglasnim ženskim pjevanjem. Pojava muških plesača s drvenim štapovima, kojima su udarali ritmove i davali tempo uz istovremenu pjesmu solistica, unijela je dodatnu dinamiku, energiju i živost. Kako se radi o običajima Hrvata zapadne Hercegovine, na nogama su imali autentične opanke, čiji je materijal dodatno pojačao težinu već namjerno naglašenih plesnih koraka. Žene su bile zagrnute crnim prslucima, a muškarci debelim krznima. Koreografija je završila veselom, glasnom i rasplesanom kružnicom oko glazbenog solista koji je svirao hercegovački mih.
Drugi dio programa otvoren je Bunjevačkim momačkim kolom Zvonimira Ljevakovića u glazbenoj obradi Božidara Potočnika. Muške solaže pojačane zvukom zvečki na muškim čizmama jedini su noviteti i promjene u ovoj repetitivnoj te pomalo zamornoj koreografiji. Nakon njega nekoliko plesačkih parova je izvelo Ljevakovićev poletni Linđo s područja Dubrovačkog primorja, uz pratnju lijerice i zanimljivih govornih komandi muškog solista u ulozi kolovođe. Mnogobrojnim su rotacijama, promjenama u koracima i pozicijama publici samouvjereno pokazali svoju fizičku spremnost i lakoću pokreta. Improvizacije na lijerici i uvjerljive komande samo su dodatno pridonijele dojmu izvornosti koreografije.
Zagorski drmeš Senke Jurine (glazbeni aranžman Zdravko Završki) u izvedbi jednog plesačkog para, naglašenim trokoracima i čestim skokovima dočarao je tipičnu atmosferu plesova Hrvatskog zagorja: veselo, spontano, srčano i vrckavo. Par je jednostavnim bijelim nošnjama prikazao i siromaštvo karakteristično za taj kraj Hrvatske. Točkom dr. sc. Ivana Ivančana Sa šibenskih otoka plesačice pjevačice vjerodostojno su predstavile područje srednje Dalmacije, a scenu su obogatile profinjenim držanjem prilikom višeglasnog pjevanja.
Ansambl Lado koncert je zatvorio legendarnim Ivančanovim djelom Podravski svati u glazbenoj obradi Marijana Makara. Kako i sam naziv govori, riječ je o tradicionalnim svatovskim običajima koreografski složenim u dva dijela. Plesači predstavljaju različite uloge; od barjaktara, majke, mlade, mladoženje, pa sve do veseljaka. Tužna atmosfera zbog odlaska kćeri od majke i iz obiteljskog doma traje sve do kraja njezine oproštajne pjesme. Tada započinje slavlje, plesovi u parovima, ples oko flaše... Na sceni se pojavljuju rekviziti poput kuhinjskih valjaka, boca i zastava. Sigurnost i jasnoća plesnih koraka ove antologijske koreografije zaista opravdavaju njezinu poziciju u završnici jubilarnog koncerta.
Lado je ponovno potvrdio odlike svoje profesionalnosti, ali izvedba ovog koncerta u usporedbi s onima prijašnjih godina nije u potpunosti ispunila visoka očekivanja koja je od Ansambla imala većina gledatelja. To se svakako može pripisati smjeni generacija, kako plesačke, tako i orkestralne sekcije. Za očekivati je da na pozornici ne može biti ista povezanost između umjetnika koji su na sceni zajedno više od trideset godina i onih koji su se nedavno priključili Ansamblu. Pojedini dijelovi nekih koreografija djelovali su bez kontrole zbog prevelike doze improvizacije koju si je dopustila nekolicina plesača pjevača. Uvježbanost te usklađenost pjesme i plesa ostala je na istoj razini kao i prethodnih godina, no nedostatak sinergije bio je izrazito primjetan. Taj će se nedostatak s vremenom zasigurno smanjiti, i izgubiti.
Lado je kao i svaki put rasprodao Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, izazivajući ponos publike uvijek razdragane nad otvorenom škrinjom naše narodne baštine.
© Marija Čampa, PLESNA SCENA.hr, 30. studenoga 2024.
Članovi ansambla Lado
Plesači(ce) pjevači(ce): Pavo Begovac, Magdalena Cvitan, Ana Drobina, Jana Franić, Nataša Gluić, Matej Gluščić, Boris Harfman, Vlatka Hlišć, Igor Horvat, Tamara Horvat, Nikola Hrbud, Fin Hrvaćanin, Anita Huđek, Klara Jamić, Tea Jančinec, Adrian Josić, Doroteja Juratović, Klara Kašnar, Bojan Kavedžija, Mateja Kovačević Kos, Antun Leinveber, Lucija Lenardić, Filip Lončarić, Nenad Malić, Filip Martinić, Pavla Maslać, Petra Matutinović, Ina Milačić, Kristina Opačić Vrućina, Dejan Pilatuš, Iva Piler, Ivana Prokop, Maja Putak, Goran Sekula, Iva Sekula Šikić, Sandra Sekula, Tea Stanišak, Ivan Šintić, Alen Šušković, Helena Štrbac, Lovro Vešliga, Dražen Zovko
Glazbenice/Glazbenici: Matej Baneković, Saša Dostičić, Marko First, Branimir Grđan, Mario Hajsok, Goran Hlebec, Alan Kanski, Mladen Kosovec, Josip Križanić, Bartul Lakotić, Dalibor Paurić, Branimir Ranogajec, Mario Sorić, Mladen Trčak, Stjepan Večković
