Baleti.hr

Dragocjeno scensko iskustvo

Međunarodno baletno natjecanje Slavenska Prix, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, 3. – 5. srpnja 2024.

• 
  
  Međunarodno baletno natjecanje Mia Čorak Slavenska (od ove godine preimenovano u Međunarodno baletno natjecanje Slavenska Prix) održano je od 3. do 5. srpnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Natjecanje je to koje se održava bienalno, u organizaciji Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika, a u svojih deset izdanja i nešto više od dvadeset godina postojanja, izraslo je u respektabilnu manifestaciju u kojoj natjecatelji odmjeravaju snage u juniorskoj i seniorskoj kategoriji. Od relativno skromnih početaka i prvog natjecanja koje se 2006. god. održalo u Maloj dvorani Lisinski pa sve do današnjeg izdanja s približno sedamdeset natjecatelja u obje kategorije, Međunarodno baletno natjecanje Mia Čorak Slavenska postalo je važna platforma na kojoj mladi plesači mogu pokazati svoje umijeće, ali i sakupljati dragocjeno scensko iskustvo na samom ulasku u profesionalne vode. Značaj ovakvih natjecanja za razvoj te istovremeno popularizaciju baletne umjetnosti izuzetno je velik pa tim više treba istaknuti upornost predsjednika HDPBU-a Svebora Sečaka da ovo natjecanje održi te kontinuirano podiže razinu njegove kvalitete.
  
  Nastalo na tragu baletnih natjecanja bivše države koja su se održavala u Novom Sadu i Zemunu, Međunarodno baletno natjecanje Slavenska Prix i dalje pretežno okuplja zemlje iz regije te pruža izvrsnu priliku mladim plesačima da se okušaju u repertoaru koji možda nemaju priliku plesati u matičnim kazališnim kućama, kao i da sami sebe testiraju u novim i drukčijim izvođačkim izazovima. Tu priliku su ove godine izvrsno iskoristili mladi članovi zagrebačkog Baleta, a deseti Slavenska Prix obilježio je zanimljiv fenomen u kojem je čak petnaest od dvadeset četvero natjecatelja, koliko ih je pristupilo natjecanju u seniorskoj kategoriji, došlo upravo iz redova baletnog ansambla HNK-a u Zagrebu. Naime, nakon velike prošlogodišnje audicije u kojoj je Balet HNK znatno pomladio svoj kadar novim članovima, velik dio tih mladih plesača, u želji da se pokaže, dokaže te profesionalno napreduje, prijavio se na natjecanje, što je pozitivno utjecalo na opći dojam njegove visoke kvalitete. Bilo je zaista uzbudljivo gledati sve te mlade ljude, članove jednog ansambla, kako na sceni s lakoćom, a poneki i vrlo virtuozno, izvode varijacije i pas de deuxe klasičnog baletnog repertoara, ali i odlične suvremene koreografije koje su obavezni dio natjecateljskog programa u seniorskoj kategoriji. U ovom trenutku namjerno ne želim govoriti o nagradama (iako je to tema koja se nakon natjecanja nikada ne može izbjeći i koja je i ove godine izazvala brojne polemike), kako bih fokus zadržala na nevjerojatnom trudu mladih kolega, ali i njihovih mentora koji su također mahom dolazili iz plesačkih redova zagrebačkog Baleta. Svi oni su zajedničkim radom u sjajnoj pozitivnoj atmosferi međusobne potpore i podrške, došli do iznimnih rezultata i pružili fantastičnu sliku snage, kreativnosti i potencijala na kojem treba graditi budućnost tog ansambla.
  
  Osim mladih snaga zagrebačkog HNK-a, u seniorskoj kategoriji su izvrsno nastupile slovenske balerine Klara i Manca Strmčnik, prikazujući preciznost i visoku tehničku čistoću nastupa te mlada ukrajinska balerina Oleksandra Panchenko, u čijem se sjajnom nastupu mogao prepoznati mentorski utjecaj baletne pedagoginje Iraide Lukašove, koja je više desetljeća djelovala u zagrebačkom baletu, a danas radi kao baletna majstorica u Kijevu.
  
  Ipak, ako kažemo da je ovakvo natjecanje važno mladim profesionalnim plesačima, možemo reći da je ono kudikamo važnije učenicima baletnih škola. Natjecanja ovakvog tipa omogućuju im da u većem opsegu rade na varijacijama iz klasičnog baletnog repertoara koje se u školi obrađuju u sklopu nastave scenske prakse te, što je još važnije, steknu dragocjeno iskustvo nastupanja koje će jednog dana biti ključno pri formiranju njihovog plesačkog habitusa. Naime, upravo iskustvo javnog nastupa, između ostalog pozitivno utječe na samopouzdanje mladog plesača te mu može znatno pomoći u eventualnom prijelaznom periodu iz škole u profesiju, a može biti presudno i u razvijanju samostalnosti te sposobnosti prezentiranja na audicijama, na kojima će jednog dana možda tražiti svoj umjetnički angažman. Važno je također reći kako se pozitivni utjecaji ovakvih natjecanja nikako ne smiju promatrati isključivo iz perspektive nagrada koje mladi plesači na njima mogu osvojiti, kao ni iz perspektive rejtinga koji škola takvim nagradama ostvaruje. Nagrade su tu kao dodatna motivacija učenicima i njihovim nastavnicima, no konačna uspješnost procesa ne mjeri se brojem osvojenih nagrada, nego isključivo napretkom koji učenici ostvaruju pripremajući se za natjecanje. Škola i njezini učenici bi dakle ovakvim natjecanjima trebali/mogli pristupiti u svakoj onoj prilici u kojoj sudjelovanje na natjecanju pozitivno utječe na njihovo daljnje plesačko obrazovanje tj. kada postoje odgojno-obrazovni razlozi za sudjelovanje na takvom događaju jer se iz njega može nešto naučiti, a ne zato što škola pretpostavlja da će učenik/dijete osvojiti nagradu i time doprinijeti javnom ugledu škole. To znači da je perspektiva odgojno-obrazovne dobrobiti učenika jedini stvarni kriterij kojim se treba voditi kada se odlučuje o prijavljivanju učenika na natjecanje. Na kraju, rejting neke škole ne pokazuje se samo brojem osvojenih nagrada, nego sposobnošću, znanjem, ali i voljom same škole i njezinih nastavnika da za natjecanje kvalitetno pripreme veći broj učenika te upravo time pokažu svoju snagu i relevantnost.
  
  U tom smislu treba posebno pozitivno istaknuti Državni muzičko baletski učilišni centar Ilija Nikolovski Luj iz Skopja i njegove nastavnike koji su na Slavenska Prix došli s čak devet učenica. Sve one nastupile su hrabro, pripremljeno i sveukupno ostavile izvrstan dojam. Uz snažnu makedonsku baletnu reprezentaciju, na Slavenska Prix baletnom natjecanju nastupilo je i četvero učenika baletnih škola iz Srbije (baletne škole iz Novog sada i Pančeva), te čak četiri učenice srednje baletne škole iz Splita čiji je uspjeh tim veći ako znamo da je to škola koja, kao dio Glazbene škole Josipa Hatzea na srednjoškolskoj razini djeluje tek dvije godine!
  
  Iz Slovenije su došle četiri natjecateljice – učenice Konzervatorija za glazbu i balet iz Maribora i Ljubljane, te također pokazale, već prepoznatljivu, vrlo visoku kvalitetu slovenskih baletnih škola. Među njima posebno se istaknula mlada Greta Hrestak, kao jedna od natjecateljica juniorske kategorije, koja je svojim sigurnim nastupom pobudila najviše pažnje gledatelja. Iako se radi o hrvatskoj balerini, Greta je danas polaznica Konzervatorija za glazbu i balet u Mariboru, u kojem su, za razliku od zagrebačke baletne škole prepoznali njezin talent i potencijal.
  
  Škola za klasični balet u Zagrebu ove je godine, kao i na dva prethodna natjecanja nastupila s gotovo minimalnim brojem učenika. Na ovogodišnjem Slavenska Prix natjecanju nastupile su svega dvije učenice, dok je na prošlom i pretprošlom natjecanju nastupila samo jedna učenica Škole. No, bez obzira na propuštenu priliku da većem broju svojih učenika omoguće ovo iznimno važno iskustvo koje se povrh svega održava u njihovom gradu(!), nastupi Vere Kreitmeyer (učenice 4. razreda sr. škole) i Afrodite Siljanoske (učenice 3. razreda sr. škole) bili su na visokoj profesionalnoj razini, odlično pripremljeni i izvedeni s puno pažnje i znanja, a obje mlade balerine pokazale su veliki potencijal. Neodgovoreno će u ovom slučaju ostati pitanje – koliko bi obje u svom nastupu bile sigurnije, a vjerojatno i opuštenije da su na natjecanju nastupile i prije dvije godine te tako stekle dragocjeno iskustvo javnog nastupa u zahtjevnoj solističkoj formi. Naime, javni nastup jedan je od najvažnijih segmenata profesionalnog razvoja budućih plesača klasičnog baleta. Kao što se dijete koje se bavi sportom mora natjecati kako bi napredovalo, tako i dijete/mlada osoba koje se bavi izvedbenom umjetnosti kao što je klasični balet mora nastupati, naprosto zato što je javni nastup esencijalan dio cjelovitog razvoja mladog plesača tj. ono za što ga u budućnosti potencijalno i pripremamo. Pojednostavljeno rečeno, ne možemo od učenika očekivati da će jednog dana na sceni plesati sigurno i bez treme ako im tijekom školovanja nismo omogućili iskustvo javnog nastupanja. Međunarodno baletno natjecanje Slavenska Prix održava se ovdje, u našem dvorištu i šteta je ne iskoristiti ga u njegovom punom odgojno-obrazovnom potencijalu.
  
  © Mihaela Devald Roksandić, BALETI.hr, 1. kolovoza 2024.
  
  Rezultati Međunarodnog baletnog natjecanja Slavenska Prix
  
  Posebno priznanje Carlotta Grisi za mladi talent /
  Marija Šček
  Lena De Andrea Ladišić
  
  Priznanje za umjetnički dojam
  Elizabeth Anderson
  
  Priznanje za koreografsko stvaralaštvo
  Takuya Sumitomo
  
  Posebna nagrada HDPBU-a
  Ljetni seminar na Mađarskoj plesnoj akademiji
  Irina Babić, Eva Desoska, Naja Kapun, Vera Kreitmeyer
  
  Posebna nagrada European Grand Ballet Prix Dr. Simone Noje Nebyle
  Ela Narat, Kosta Spilkucić, Mara Boana, Vincent Mardiossian
  
  Scholarship of Interlochen Centre of Arts – Joseph Morrissey
  Antonija Atanasova
  
  Juniorska kategorija
  Brončane medalje
  Sofija Blažić (Srbija)
  Sara Šarić (Hrvatska)
  
  Srebrna medalja
  Antonija Atanasova (Sjeverna Makedonija)
  
  Zlatne medalje
  Greta Hrestak (Hrvatska)
  Jana Kepeska (Sjeverna Makedonija)
  Sofia Rutova (Slovačka)
  
  Seniorska kategorija
  Brončane medalje
  Seth Clark (Velika Britanija)
  Andrea Podda (Italija)
  Makeely Foster (Australija)
  Leda Šeparović (Hrvatska)
  Klara Strmčnik (Slovenija)
  
  Srebrne medalje
  Oleksandra Panchenko (Ukrajina)
  Pavel Savin (Rusija)
  Hinako Shinzaki ( Japan)
  Anna Letizia Joly (Italija)
  Manca Strmčnik (Slovenija)
  
  Zlatne medalje
  Diana Laura Montes Mota (Meksiko)
  Mario Charlo Sobrino (Španjolska)
  
  Grand Prix Slavenska
  Rizumu Tanaka (Japan)
  Yuho Yoshioka (Japan)

Piše:

Mihaela
Devald Roksandić