Baleti.hr

Sažeto, britko, poetično

Gostovanje: Balet SNG Maribor, Sergej Prokofjev, Romeo i Julija, kor. i red. Valentina Turcu

• 
  
  U subotu, 17. veljače 2024. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog gostovao je mariborski Balet s Romeom i Julijom u poznatoj autorskoj interpretaciji Valentine Turcu. Balet koji je premijerno postavljen u studenom 2012. (i koji je iste sezone, u ljeto 2013. gostovao na Dubrovačkim ljetnim igrama), lani je obnovljen za svečano obilježavanje 30. godišnjice Valentininog kreativnog stvaralaštva, kao i za više međunarodnih gostovanja. U međuvremenu, ovaj balet je postavljen i za repertoar Latvijske nacionalne opere u Rigi, francuskog Ballet de l'Opéra-Théâtre de Eurométropole de Metz i Nacionalne opere Cluj-Napoca u Rumunjskoj.
  
  Balet Romeo i Julija prikazan je u koncertnoj dvorani, što nikada nije isto kao na velikoj kazališnoj sceni; ustupak ovakvim gostovanjima je i izvedba bez živog orkestra, ali snažan i uvijek specifično dojmljiv autorski rukopis Valentine Turcu, uz posvećene i predane plesače i izvrsnu, tako jednostavno riješenu scenografiju Marka Japelja premostio je sve potencijalne nedostatke izvedbe. Naime, na sceni je samo niz velikih, vremenom nagrizenih stupova, koji se, iako djeluju teško i monumentalno, s lakoćom pomiču po prostoru, naznačujući u trenutku promjenu scene (renesansnog trga, dvorane, sobe, vrta, samostana…), da bi se pred kraj, najavljujući prijetnju tragičnog ishoda, dva stupa obrušila tvoreći grobnicu.
  
  U tom neutralnom, ispražnjenom sivom prostoru, uvijek ograničenom bez obzira na raspored prijetećih stupova (društva!?), kostimi Lea Kulaša unose povijesni kontekst i simboliku boja. Crveni nasuprot zelenih, jednaki u kroju i materijalu. Istinit bijeli Romeo i prozračna Julija, u početku nježno crvena, procvala za prvu ljubav, a onda mala bijela mladenka.
  
  Besmrtni Shakespearov dramski predložak (i na žalost, uvijek aktualna tema): ljubav u mladenačkoj, naivnoj čistoći nasuprot obiteljskog i društvenog nasilja kao manifestacije osobnih frustracija i moći, nesumnjivo je bio beskrajno poticajan u istraživanju interpretacije emotivnih nijansi pokreta i proživljenosti svake geste. Jednako je scenski zahvalan u redateljskoj postavi slika, izmjeni snažnih, brzih grupnih scena s onim ukradenim intimnim trenucima nježnog dueta. Pritom Valentina Turcu zgušnjava radnju dinamičnim mizanscenom, prateći zanosnu energiju mladosti koja nepromišljeno srlja. Tako se u više navrata tijekom glavne radnje na sceni, na povišenoj drugoj razini u dubini dešava paralelna scena, ili prolaz nekog od likova, neki od detalja koji će uzbudljivu konspiraciju i neposluh mladih ljubavnika povući u tragičnu klopku. Autorica slijedi narativnu liniju drame a, kao i obično, glazbeni predložak Prokofjeva slaže unutar svoje dramaturgije te poznate priče: jasno, sažeto, logično, britko, poetično i fatalno, i s light motivom poznate moćne i prijeteće glazbene teme Prokofjevljeva baleta. Pritom znalački razigrava neke dijelove priče, poput uličnih sukoba družina Capuleti i Montecchi, u kojima, uz složenu mrežu mačevalačkih duela, sudjeluju i žene, mediteranski strasno (i duhovito u karakterističnim gestama); ili zabavnu situaciju karnevalskog ludovanja u kojoj kraljuje šarmantni i obijesni Mercuzio, u koju ulijeće osoba bez imalo smisla za humor, agresivni, zločudni Tibaldo.
  
  Spomenimo još kako je bilo lijepo ponovno vidjeti na sceni Marina Turcua, dugogodišnjeg solista zagrebačkog Baleta i Valentininog oca u ulozi fratra Lorenza. A sama Valentina Turcu, rijetko uspješna koreografkinja u muškom svijetu suvremenog baleta, i u Zagrebu cijenjena i rado viđena umjetnica nije izašla na poklon. Ostajući pri Shakespearu, upravo je započela svoj novi rad, balet Hamlet za Béjart Ballet u Lausanni.
  
  © Maja Đurinović, BALETI.hr, 28. veljače 2024.
  
  Romeo i Julija
  glazba Sergej Sergejevič Prokofjev
  autor predloška William Shakespeare
  režija i koreografija Valentina Turcu
  scenografija Marko Japelj, kostimografija Leo Kulaš, rasvjeta Tomaž Premzl
  izvode: Catarina De Meneses (Julija Capuleti), Ionut Dinita (Romeo Montecchi), Tomaž Viktor Abram Golub (Mercuzio), Sytze Jan Luske (Tibaldo), Yuya Omaki, (Benvoglio), Lucio Mouttone (Paris), Tanja Baronik (Grofica Capuleti), Sergiu Moga (Grof Capuleti), Evgenija Koškina (Grofica Montecchi), Tiberiu Marta (Grof Montecchi), Helena Klasič (Dadilja), Branka Popovici (Tibaldova djevojka), Asami Nakashima (Kolumbina), Mateo Magallotti, Aleksandar Trenevski, Maro Vranaričič (Harlekini), Marin Turcu (Fratar Lorenzo), Asami Nakashima, Hristina Stojčeva, Monja Obrul, Beatrice Bartolomei, Tea Bajc, Davide Buffone, Maro Vranaričič, Romulus Petrus, Ryan Brown (Družina Capuleti), Ema Perić, Ines Uroševič, Mina Radaković, Satomi Netsu, Alexandru Pilca, Mircea Golescu, Matteo Magallotti, Aleksandar Trenevski (Družina Montecchi)

Piše:

Maja
Đurinović