Baleti.hr

Univerzalni spomenik baletu

19. Dani plesa u čast Miji Čorak Slavenskoj, Slavonski Brod, 5. – 12. listopada 2022.

• Točno na dvadesetu obljetnicu smrti prve hrvatske primabalerine Mije Čorak Slavenske, 5. listopada u Slavonskom Brodu započela je plesna manifestacija: Dani plesa u čast Miji Čorak Slavenskoj. Taj jedinstveni plesni događaj koji se održava već devetnaesti puta zaredom, organizira se u čast Slavenskoj koja je, potekavši iz Slavonskog Broda, svoju plesnu karijeru započela u Zagrebu, te ju je nastavila na svjetskim pozornicama. Posebnost ovog plesnog okupljanja je upravo Gala večer hrvatskih nacionalnih baletnih ansambala kojom su 19. Dani plesa i otvoreni. Naime to je jedinstveni trenutak u kojem se, barem nakratko, na istom mjestu okupljaju plesači i ravnatelji baletnih ansambala četiri naša nacionalna kazališta kako bi se publici predstavili s izborom iz svog najnovijeg repertoara, te pokazali isječke iz predstava koje su premijerno izvedene u prošloj ili čak ovoj sezoni.
  
  Tako je slavonskobrodska publika na Gala večeri koja se, nakon pauze od dvije pandemijske godine održala peti puta, dobila sjajnu priliku da u jednoj večeri vidi nastupe zagrebačkog, splitskog, riječkog te osječkog baletnog ansambla. Cijela večer bila je spoj „baletnih klasika i modernih tendencija“ te je publika mogla uživati u duetu iz 2. čina romantičnog baleta Giselle u izvođenju solista Baleta HNK u Zagrebu, Arapskom plesu iz megapopularnog Orašara u izvedbi osječkog baletnog ansambla te suvremenim koreografijama (duetu iz baleta Žar ptica i duetu iz baleta Odiseja)  koje su ove sezone premijerno prikazane u sklopu predstave Transparada u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci. Bio je tu i neoklasični duet iz predstave Gospođa Bovary, Valentine Turcu, također u izvedbi solista zagrebačkog Baleta zatim valcer iz baleta Coppelia osječkog baletnog ansambla, a cijela večer je završila nastupom splitskog Baleta koji je pred publiku donio isječke iz baleta Venatus, koreografa Aarona Koka, praizvedenog prošle sezone.
  
  Ta posebna večer imala je i svoj uvod na kojem je svečano otkriven spomenik Miji Čorak Slavenskoj koji je Grad Slavonski Brod postavio svojoj slavnoj sugrađanki ispred Gradske knjižnice i Kazališno-koncertne dvorane „Ivana Brlić Mažuranić“. Spomenik je izradio akademski kipar Tomislav Kršnjavi koji se na otvaranju i sam obratio publici te je za hrvatske medije rekao je kako je u kiparstvu najveći izazov prikazati pozu i kompoziciju te je stoga bilo vrlo zahtjevno „uhvatiti“ pokret Mije Čorak Slavenske u skulpturi. Iako je ova skulptura izrađena prema jednoj poznatoj fotografiji Slavenske Kršnjavi je ipak naglasio kako je želio da to bude univerzalni spomenik baletu.
  
  Nakon otkrivanja spomenika, a prije same Gala večeri održana je i tradicionalna press konferencija ravnatelja baletnih ansambala kojoj je prisustvovao i predsjednik Hrvatskog udruženja profesionalnih baletnih umjetnika, Svebor Sečak. Ovakvo okupljanje na kojem se mogu razmijeniti mišljenja te ukazati na aktualne probleme baletne profesije, možda je i najvažniji dio ovog događanja, pogotovo u trenutku kada u toj profesiji u Hrvatskoj dolazi do nekih promjena koje su ključne za njezin opstanak. Bilo bi sjajno kada bi se takva praksa dodatno nadogradila i pretvorila u okrugli stol na kojem bi se, uz sudjelovanje svih relevantnih sudionika, mogli podijeliti ne samo problemi nego i razmišljanja o rješenjima, ali i međusobnoj suradnji. Naime, iako su mnoge okolnosti u kojima djelujemo jednake za sve ansamble, neki problemi su, ovisno o kazalištima, vrlo specifični i važno ih je čuti.
  
  Tako je izuzetno zanimljivo bilo kratko izlaganje Vuka Ognjenovića, voditelja baletnog ansambla HNK iz Osijeka koji se godinama zalaže za profesionalizaciju tog ansambla i poboljšanje uvjeta njihovog djelovanja. Do rješenja tako velikog problema može se doći samo kroz podršku cijele plesne/baletne zajednice, te bi bilo sjajno kada bi upravo ovaj susret bio zalog suradnji koja bi se, na nekim drugim razinama nastavila kroz cijelu godinu te pomogla osnaživanju profesije kao takve. O sličnoj temi pisala sam već i prije pet godina u tekstu koji je bio posvećen istoj prigodi, pri čemu sam pokušala ukazati na važnost otvaranja teških tema, što predstavlja osnovni preduvjet za artikulaciju i rješavanje problema struke. U odnosu na taj tekst možemo reći da neke stvari u baletnoj umjetnosti ipak polako kreću nabolje.
  
  Radi se prvenstveno o donošenju novog Kazališnog zakona koji će baletnim plesačima starije životne dobi omogućiti dostojanstveni i zasluženi odlazak u mirovinu prema stažu s povećanim trajanjem, a mladim snagama dobivanje radnih mjesta i lakši ulazak u profesionalne ansamble. Taj značajni pomak koji je ključan za prijeko potrebno pomlađivanje baletnih ansambala i novi zamah cijeloj profesiji, postignut je iznimnim trudom same struke, te je u tom smislu važno zamijetiti koliko je truda, znanja, ali i dobrih namjera, i poznavanja specifičnosti profesije bilo potrebno kako bi se stvorila osnova na kojoj se ova krhka umjetnost može razvijati i rasti. Tako nešto bilo je nužno i zbog velikana koji su nam, poput Slavenske, postavili temelje visokih kriterija, no još više zbog nekih novih generacija kojima smo dužni omogućiti uvjete za razvoj, kako bi mogli zasjati na baletnom nebu i razviti svoj puni potencijal.
  
  © Mihaela Devald Roksandić, BALETI.hr, 29. listopada 2022.

Piše:

Mihaela
Devald Roksandić