Sreća prati odvažne
Hrvatsko narodno kazalište Split: Adolphe Adam, Gusar, kor. Aivars Leimanis
-
Baletni ansambl Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu izveo je u subotu, 2. svibnja prvi put u povijesti hrvatskog baleta romantični balet Gusar (Le corsaire) francuskog skladatelja Adolphea Adama, a u koreografiji renomiranog latvijskog koreografa Aivarsa Leimanisa, nekadašnjeg prvaka baleta i umjetničkog ravnatelja Latvijskog nacionalnog baleta u Rigi. Splitska publika upoznala ga je 2006. kada je gostovao sa svojim kazalištem upravo s baletom Gusar na Splitskom ljetu. Zadnja i vrlo uspješna postava Adamove Giselle u Splitu 2010., također je njegov rad.
Balet Gusar rađen je po istoimenoj poemi jednog od najvećih romantičara svih vremena Georgea Gordona Byrona. U Parizu je izveden 1856. pred sam kraj života skladatelja Adolphea Adama. Bio je to njegov drugi balet (nakon Giselle) koji je također postigao veliki uspjeh. Za Théâtre Impérial de l' Opéra koreografirao ga je Joseph Maziller, a libreto napisao Jules-Henri Vernoy de Saint-Georges. Jedan od značajnijih razloga nastanka baleta je suradnja sa tada neprikosnovenom talijanskom baletnom zvijezdom Caroline Rosati koja je plesala Medoru. Do početka prošlog stoljeća taj balet opstaje jedino u Rusiji zahvaljujući uglavnom Mariusu Petipau, plesaču i koreografu koji ga je u nekoliko navrata obnavljao. U 20. stoljeću balet nadopunjuje i Alexander Gorski po kome su kasnije također rađene nove izvedbe Gusara, a u postavljanju ovog baleta se početkom tridesetih godina prošlog stoljeća okušala i Agripina Vaganova. Prošlo je više od stotinu i pedeset godina od kada je Gusar započeo svoj život na europskom i američkom tlu. Brojne izvedbe raskošnih produkcija osigurale su ovom „najpustolovnijem od svih baleta“ veliku popularnost.
Split se upustio u avanturu sa kojom se, kako se pokazalo, jako dobro znao nositi. Brojne solističke varijacije, pas de deuxi, pas de trois, dinamične i uvježbane masovne scene, transparentno su pokazali i iskoristili sav potencijal splitskog baletnog ansambla. Aivars Leimanis je 2016. postavio Gusara u Slovenskom narodnom gledališću u Mariboru i oni su splitskom baletu velikodušno posudili raskošne kostime Luce Dall' Alpia i impozantnu scenografiju Juana Guillerma Nove, što su važni faktori za ovakvu vrstu baletnog spektakla.
U prvom činu niže se čitava plejada protagonista koji čine bogatu i razrađenu mizanscenu za radnju koja se odvija u prednjem planu. Likovi istočnjačkih trgovaca i vladara su osebujni, njihovi odnosi su duhoviti, a posebno se mimikom i gestom ističe Nikša de Marchi kao razvratni Seid Paša. Brojan ženski ansambl (robinje, pašine žene, žene u haremu) popunjen članicama baletnog studija, zaigran je, veseo, neopisivo lijep i dražestan, istovremeno uvježban i precizan. U Splitu ne nedostaje muških plesača! Kroz cijeli balet muški se ansambl virtuozno i muževno bori sabljama, koristeći karakteristične visoke agresivne skokove i međusobne kontakte. Radnja se vrti oko prelijepe Medore koja je zajedno s turskom ljepoticom Gulnare prodana turskom paši. Gusari ih otimaju, no na kraju nakon burnog zapleta, ljubav pobjeđuje i Medora i gusar Conrad jedini prežive brodolom.
Koreograf Aivars Leimanis je majstor masovnih scena kako onih narativnih na trgovima kada zapliće radnju, tako i onih plesnih atmosfera kao što je ples djevojaka s vijencima cvijeća, robinja u haremu ili borbe i ples gusara. On se vješto snalazi u prostoru i vremenu, a slike koje nastaju sinergijom pokreta plesača, kostima i scenografije su zadivljujuće romantične i egzotične. Kroz sva tri čina gledamo varijacije dvaju parova: Iryne Chaban Bilandžić i Artema Zhusova te Eve Karpilovske i Remusa Dimachea. Iryna (grčka ljepotica Medora) i Eva (turska ljepotica Gulnare) dijametralno su suprotni likovi. Jedna i druga sjajne plesne tehnike zadivljuju brzinom i virtuoznošću, a na pozornicu donose različite individualne kvalitete. Iryna/Medora je snažna i sigurna žena, svojom pojavom ispunjava prostor i kada ništa ne radi, a Eva/Gulnare je dražesna, krhka i podatna.
Artem Zhusov kao Conrad vođa gusara, doista je dao svoj maksimum: visoki skokovi, stabilne piruete, markantna gluma, vladanje svim segmentima kroz solističke istupe i neprikosnoven kao podrška čine ga godinama prvakom splitskog baleta. Remus Dimache, vrlo korektan, širokih pokreta, iznjedrio je fokusirano sva tri čina. Pozornost i srce publike pripali su Robu koga igra Aaron Kok. Planetarno poznate varijacije (najčešće prisutne na baletnim natjecanjima) strasno i vrhunski izvedene kombinacijama s više skokova u jednom, brojne kombinacije pirueta, a sve to izvedeno eksplozivno, s neopisivom lakoćom i dojmom da može još. Njegov stav se lako iščitava na otvorenoj sceni: to je neizmjerna poniznost prepuna zahvalnosti. Srce Aarona Koka je otvoreno i bez zadrške predano publici. Svakako treba istaknuti i trgovca robljem koga je maestralno odigrao Ivan Boko, inače alternativa Zhusovu u ulozi Conrada.
U drugom činu dominira muški ansambl. Sve iskri od ritmički točnih borbi sabljama, agresije i visokih skokova. Posebno je skladan i virtuozan pas de trois u izvedbi Iryne Chaban Bilandžić, Artema Zhusova i Aarona Koka. Treći čin je posvećen ženskom dijelu baletnog ansambla. Likovnost i maštovita dinamična kompozicija čine scenu atraktivnom i vrlo zanimljivom. Odaliske Hazuki Tanase, Jacyln Ann Higgins i Federica Vincifori, osvajaju svojom tehničkom spremnošću i šarmom na pozornici.
Entuzijazam koji pokreće plesače, njihovog ravnatelja Igora Kirova i sve ostale suradnike, snažan ansambl i odlični solisti, rezultirali su izvedbenim i vizualnim spektaklom kojem publika ne može odoljeti. U mnogo navrata prekidana pljeskom, Gusar započinje uzlaznu putanju na daskama hrvatskih pozornica. Kako se navodi u knjižici, ovo je prva cjelovita izvedba Gusara u povijesti hrvatskog baleta. I zasigurno nije slučajno da se dogodila baš u Splitu!
© Sanja Petrovski, PLESNA SCENA.hr, 16. svibnja 2018.
Piše:
Petrovski