Baleti.hr

Obilježeno šarmom

Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split: Brel, kor. i red. Dinko Bogdanić

• 
  
  Baletni ansambl HNK Split 11. svibnja premijerno je izveo baletnu predstavu Brel na glazbu legendarnog belgijskog šansonijera Jacquesa Brela. Koreografiju i režiju potpisuje ravnatelj splitskog Baleta Dinko Bogdanić. Praizvedba ove predstave bila je 24. travnja 2009. u ZGK Komedija, a ovo je druga ovosezonska premijera istog koreografa. Belgijski kantautor Jacques Brel, rođen 1929. godine svojim je glazbeno-poetskim opusom emotivnih, angažiranih pjesama te dojmljivim teatralnim nastupima ostavio dubok trag i snažan utjecaj na brojne kasnije glazbenike i izvođače. Jedna je od ključnih figura francuske šansone, jedan od najvećih trubadura francuskog jezika. Šansone nije samo pjevao već ih je proživljavao cijelim bićem. Svakoj pjesmi prethodio je stvarni život, vlastito iskustvo gorčine, traume i ljubavi o čemu je progovarao bez uvijanja i srama. Na vrhuncu slave 1967. prestaje koncertno nastupati. Posvećuje se filmu i kao glumac nastupa u desetak filmova. U toj posljednjoj dekadi svog nedugog života objavljuje četiri studijska albuma. Umire 1978. godine.
  
  Predstava čini osamnaest Brelovih pjesama, nepovezanih koreografskih minijatura izvedenih u formi sola, pas de deuxa, pas de troisa, masovnih scena uz sudjelovanje cjelokupnog ansambla. Okvir predstave i poveznicu čini lik Don Quijota, čijom su osobnošću zadivljeni Jacques Brel i autor baleta. Fasciniran likom Cervantesova Don Quijotea, Brel 1968. u Bruxellesu postavlja svoju verziju mjuzikla Čovjek iz Manche kojeg je vidio godinu dana prije u New Yorku. „Još u djetinjstvu volio sam Don Ouijotea. Svi smo mi više ili manje Don Ouijotei. Ja u svakom slučaju jesam.“ – upravo ta Brelova opčinjenost Cervantesom i njegovim vitezom tužna lika bilo je glavno nadahnuće koreografu Dinku Bogdaniću da kreira balet na glazbu osamnaest besmrtnih Brelovih naslova, kao što su Amsterdam, Buenos Aires, Le moribond, Ne me quitte pas, La valse a mille temps, Mathilde i drugi. U baletu su nastupili solisti i članovi ansambla splitskog Baleta: Irina Čaban, Artjom Žusov, Jassaui Mergalijev, Julija Pivotskaja, Elena Nikolaeva, Matea Milas, Albina Rahmatullina, Lev Šapošnikov, Nikol Marčić, Razvan Cacoveanu, Yuki Nakashima, Shunsuke Amma, Simona Caputo, Sonja Gaj, Remus Dimache i ostali. Kostimografkinja je Elvira Ulip, scenograf Tomislav Ruszkowski, a svjetla je oblikovao Srđan Barbarić. Baletni pedagozi bili su Vladimir Šuvalov i Dmitrij Rodikov.
  
  Nenametljiv, no stalno prisutan, majstor ceremonije Lev Šapošnikov dosljedno je i vrlo skladno odigrao ulogu beskompromisnog, tužnog viteza koji je „stalno u pokretu, u borbi sa samim sobom, vjernim samo sebi“ (D. Bogdanić). Vrlo su zanimljivo, kreativno i funkcionalno ostvarene glazbene i koreografske poveznice koji spajaju plesne brojeve. Autor glazbe koja povezuje originalne Brelove šansone i multimedijalna podrška je Nenad Brkić. O praizvedbi predstave osvrt je na stranicama Kulise 2009. godine pisala Iva Nerina Sibila.
  
  Sjajan baletni ansambl precizno i strastveno je odigrao plesne sekvence sa elementima društvenih plesova, naročito tanga, folklora, stepa, modernog plesa i show dancea. Između niza predivnih slika, sjajnih plesačkih ostvarenja istaknula bi pas de deux Irine Čaban i Artjoma Žusova uz skladbu Quand on n'a que l`amour. Uigrani par na sceni postaje jedno tijelo i jedna duša, plijeni pažnju publike i nadmoćno ispunja cijeli scenski prostor svojim bivanjem. Julija Pivotskaja, mlada balerina sjajne i spektakularne tehnike, ostvarila je zapaženu i atraktivnu kreaciju u pjesmi Oblivion. Kompozicija Amsterdam ostat će u sjećanju publike po zapanjujućoj tehničkoj vještini solista Jassauia Mergalijeva. Najbliže Brelovom umjetničkom izričaju svakako je plesački i umjetnički zrela Albina Rahmatullina koja se javlja u nekoliko plesnih brojeva.
  
  Publika je predstavu vrlo dobro prihvatila. Sa zanimanjem se i uz odobravanje pratio sadržaj koji pripada u, nazovimo, nešto lakšu produkciju, no plesački ništa manje zahtjevnu od klasičnog baletnog repertoara. Precizna i virtuozna izvedba, šarm i ljepota tijela uklopljena u graciozne, skladne i duhovite koreografske kompozicije koje povremeno graniče sa dosjetkom, svevremenska Brelova glazba, nepogrešiv su recept za ugodnu baletnu večer.
  
  © Sanja Petrovski, PLESNA SCENA.hr, 19. svibnja 2013.

Piše:

Sanja
Petrovski