Leksikon i povijest baleta

  • Nesebično otvaranje puteva baletne neoklasike

    Pedesete godine prošlog stoljeća – godine promjena i napretka na zagrebačkoj baletnoj sceni (2): Octavio Cintolesi

    Piše: Maja Bezjak
    Ponio nas je neki čudesan zanos i radost otkrivanja klasičnog baleta na moderan način, koji nam je donio naš Čintek, kako smo ga zbog iskrenog veselja i druželjubivosti zvali svi u kazalištu: od portira do kulisnšibera, od električara do vatrogasaca. Jedino je naš kazališni šusteraj znatno produljio svoje radno vrijeme, zbog povećane potrošnje baletnih papučica...pročitajte cijeli tekst...
  • Riznica baletne pedagogije

    Pedesete godine prošlog stoljeća – godine promjena i napretka na zagrebačkoj baletnoj sceni (1): Milorad Jovanović

    Posao kojeg se prihvatio Jovanović bio je mukotrpan kako za ansambl tako i za pedagoga, jer je pred sobom imao plesače koji nisu od početka svog plesačkog vijeka bili postavljani po svim principima baletne pedagogije, nego su svoje tehničke manjkavosti prikrivali tancovalnošću, dok je čvrsta klasična tehnika, pogotovo na prstima u špicama ostala zapostavljena ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jela i Na Plitvička jezera, prvi hrvatski baleti

    Zagrebački balet za ere intendanta Stjepana Miletića, 1894. – 1898. (2. dio)

    Kad je Stjepan pl. Miletić odstupio, kazalište je vraćeno pod državnu upravu. Njegov i Grondonin trud bio je uništen. Miletićeva era bila je sjajno razdoblje Hrvatskoga narodnog kazališta i zagrebačke Opere, koja prvi put dobiva solidan i primjeren baletni ansambl, ustrojen po svim pravilima tadašnjih baletnih ansambala u europskim središtima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ema Grondona, prva zagrebačka Giselle

    Zagrebački balet za ere intendanta Stjepana Miletića, 1894. – 1898. (1. dio)

    Emma Grondona djelovala je u Zagrebu od veljače ili ožujka 1894. (angažirana je od 10. studenoga 1894.) do lipnja 1898. godine. Za Miletićeve ere plesala je prve solističke uloge i koreografilrala brojne balete. Gadinu dana po dolasku postala je i koreografkinja i šefica baleta Uz nju angažirano je troje solista (Louise Viscusi, Lidia Iller i Achille Viscusi) i baletni zbor od sedam članica ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad počinje hrvatski balet?

    Pet potencijalnih povijesnih početaka hrvatskog baleta

    Piše: Maja Đurinović
    Balet je od svojih prvih pojava na zagrebačkoj sceni više puta ukidan da bi se entuzijazmom i umjetničkom vizijom pojedinaca ponovno iz početka uvozio i pokretao, pa ne čudi različitost mogućih odgovora na naizgled jednostavno a zapravo vrlo složeno pitanje: kad počinje hrvatski balet? Ili: koji je prvi hrvatski balet? Ili: prvi hrvatski koreograf ...pročitajte cijeli tekst...
  • Đavo u selu i njegov šegrt

    Balet Đavo i njegov šegrt Frana Lhotke i Margarite Froman iščeznuo je s pozornice. Je li i Đavo u selu Frana Lhotke te Pije i Pine Mlakara na istom putu?

    Piše: Mladen Mordej Vučković
    Balet Đavo i njegov šegrt praizveden je 9. lipnja 1931. i iščeznuo nakon sedam izvedbi. Četiri godine poslije uskrsnuo je u promijenjenom obliku: djelo Frana Lhotke, Zlatka Grgoševića i Margarete Froman naslijedila je i proslavila nova verzija s libretom, koreografijom i režijom Pie i Pina Mlakara te ponešto prerađenom i novoskladanom glazbom Frana Lhotke ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neokrnjena dražest Ane Pavlove

    Uz 140. godišnjicu rođenja (12. veljače 1881.) i 90. godišnjicu smrti (23. siječnja 1931.)

    Piše: Ljiljana Gvozdenović
    Skladne, nježne figure neobično lijepih stopala, krhkija nego mnoge suvremenice u doba u kojemu su se obli udovi balerina smatrali lijepima i poželjnima, Ana Pavlova upravo je fragilnošću svoje figure skrenula pozornost na sebe, postavši nadahnuće i slavnome Petipau i mladome Mihailu Fokinu. Fokin će upravo za nju i s njome stvoriti Saint-Saënsova Umirućeg labuda ...pročitajte cijeli tekst...
  • Komadići slagalice velike karijere

    Znanstveno-umjetnički skup Margarita Froman, Ususret 100. obljetnici dolaska Margarite Froman u Zagreb – Profesionalizacija i uspostava hrvatskog nacionalnog baleta, Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb

    Piše: Mihaela Devald Roksandić
    Prije stotinu godina, 16. siječnja 1921. u Zagreb je stigla ruska baletna umjetnica Margarita Froman. Došla je u Zagreb kako bi ovdašnjoj publici prezentirala neka od najsuvremenijih baletnih djela tog vremena, a onda je u Zagrebu ostala trideset i pet godina, nadograđujući svoju plesačku karijeru onom pedagoškom, koreografskom i redateljskom
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Laboratorij za traženje novoga pokreta

    Kasijan Goleizovski, koreograf i reformator ruskog baleta

    Piše: Ljiljana Gvozdenović
    Kasijan Goleizovski nikad nije prestao eksperimentirati, iako je kao dobar poznavatelj klasike često radio obnove klasičnih predstava. Neki od njegovih koncertnih dueta ili sola izvode se do danas. Apstraktan i zahtjevan balet pun emocija Skrabinijana, koji je neobičan spoj kratkih brojeva složenih u cjelinu i danas izvode mnoge baletne trupe
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Duša ruskog baleta

    Lev Ivanovič Ivanov (1834-1901) – koreograf prvog Orašara

    Piše: Ljiljana Gvozdenović
    Lev Ivanov umro je 24. prosinca 1901. godine u siromaštvu ne doživjevši slavu ni osobita priznanja. Asafjev, kompozitor i povjesničar glazbe i plesa nazvao ga je „dušom ruskog baleta“ čije su zamisli i talent otvorili nova vrata toj umjetnosti koja će doživjeti slavu kroz Djagiljevljeve sezone, Fokina, Stravinskog i brojne umjetnika kojima je Ivanov bio preteča i uzor ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kraljica varijacija

    Agripina Vaganova (1879-1951) u povodu 140. rođendana

    Piše: Ljiljana Gvozdenović
    Agripina Vaganova preuzela je vođenje škole koja je postala vrlo uspješna. Zahvaljujući kvaliteti a vjerojatno i ljepoti idealne učenice Marine Semjonove, komisija je odobrila rad škole, koja je od tada procvjetala i ubrzano napredovala. Vaganova i u kazalištu obnavlja mnoge klasične baletne predstave koje svojom izvedbenom virtuoznošću vraćaju publiku u gledalište ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jakobson za Petipaa

    Povodom najave gostovanja Državnoga baletnog kazališta Leonida Jakobsona u HNK-u u Zagrebu 7. i 8. lipnja 2018.

    Piše: Ljiljana Gvozdenović
    Zahvaljujući suradnji dvaju gradova, Sankt Peterburga i Zagreba, koja traje već pedeset godina, i naša će publika imati priliku uživati u bogatoj ostavštini Mariusa Petipaa. A uprava Baletnog kazališta Leonida Jakobsona nizom projekata posvećenih obljetnici rođenja nenadmašnog koreografa pokazuje koliko cijeni nasljeđe i razumije umjetničko djelo koje nam je Petipa ostavio ...pročitajte cijeli tekst...
  • Crta razdvajanja ili mjesto susreta

    Đavo u selu – Odnos tradicije i suvremenosti

    Piše: Mihaela Devald
    U kontekstu predstave Đavo u selu možemo reći kako su na stvaranje hrvatskog nacionalnog baleta i njegovu reprezentaciju utjecali Čeh, Slovenac i Njemica. Jedan od najjasnijih parametara za utvrđivanje nacionalnog statusa Đavla nije nacionalnost autora, ali bi mogla biti pripadnost glazbe Frana Lhotke nacionalnom smjeru hrvatske glazbe
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Subverzivnost i vizionarstvo Vaclava Nižinskog

    Kako je Fokin reformirao, a Nižinski revolucionirao balet ranog 20. stoljeća u Djagiljevljevoj trupi Ballets Russes (3)

    Sva akumulirana saznanja i utjecaji kojima je suvremeni gledatelj obilježen ne pomažu da stvaralaštvo Nižinskog doživljavamo poput artefakta nekog prošlog vremena. Ono i dalje pomiče granice percepcije i osupnjuje. Zanimljivo je, začudno i fantastično da i danas gledajući umjetnička djela trupe Ballets Russes gledatelj ostaje zapanjen
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pet Fokinovih reformi

    Kako je Fokin reformirao, a Nižinski revolucionirao balet ranog 20. stoljeća u Djagiljevljevoj trupi Ballets Russes (2)

    Prvu reformu Fokin temelji na scenskom realizmu gdje tema, sadržaj i stil koreografije odgovaraju dramskoj radnji. Uvidjevši kakav emocionalni učinak može proizvesti obična narodna pjesma na gledatelje, shvatio je u duhu Tolstoja, da živa umjetnost izravno govori emocijama i da je namijenjena širokim masama, a ne samo uskom krugu štovatelja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dalekosežan utjecaj

    Kako je Fokin reformirao, a Nižinski revolucionirao balet ranog 20. stoljeća u Djagiljevljevoj trupi Ballets Russes (1)

    U povijesti dvadesetog stoljeća niti jedna baletna kompanija nije izvršila tako dubok i dalekosežan utjecaj kao trupa Ballets Russes. Poput laboratorija eksperimentirali su sadržajem, plesnim idiomom, koreografskim stilom, scenskim prostorom, glazbom, scenografijom, kostimografijom, čak i sa samom fizičkom pojavom plesača ...pročitajte cijeli tekst...
  • Apsolutna glazba za slobodu pokreta

    Glazbeni predlošci Mije Čorak Slavenske – promjena paradigme glazbe za ples u prvoj polovini dvadesetog stoljeća

    Inovacija korištenja apsolutne glazbe kao stimulansa pokreta trajno je nadahnjivala Miju Čorak Slavensku na pokret određen samo vlastitim ritmičkim zakonitostima i unutarnjim sadržajem same glazbe. Kroz cijelu karijeru ona ostaje vjerna koncepciji korištenja glazbe za ples začetoj u izričaju slobodnog plesa Isadore Duncan
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uvijek aktualna

    Mia Čorak Slavenska ili O profesiji sa stavom (2)

    Piše: Mihaela Devald
    I dok se nedostatak dnevnih vježbi za baletni ansambl te slaba tehnička sprema plesača (o kojima piše Mia Čorak u tekstu u Jutarnjem listu 1935.) iz današnje perspektive čine dalekima i nemogućima, neki problemi zvone, neugodno nas podsjećajući na stvarnost. Iako nas od tog teksta dijeli više od osam desetljeća, određene teme koje otvara i dalje su aktualne ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povezivanje klasičnog i modernog

    Mia Čorak Slavenska ili O profesiji sa stavom (1)

    Piše: Mihaela Devald
    Jedna od Mijinih najčešćih preokupacija kojom se kontinuirano bavila bilo je povezivanje klasičnog i modernog plesnog izraza. Premda školovana u klasičnoj maniri, Slavenska se još kao mlada balerina susretala i s modernom plesnom tehnikom te je vrlo rano postala svjesna načina na koji je moderna plesna tehnika može nadograditi kao umjetnicu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon duge šutnje

    Godina Mije Slavenske

    Piše: Maja Đurinović
     Prije sto godina, 20. veljače 1916. u Brodu na Savi rođena je Mia Čorak, dvadeset godina kasnije na svjetskoj sceni proslavljena kao čudesna, jedinstvena, očaravajuća, nadahnuta i nadahnjujuća plesačica – Slavenska. Raduje što je, nakon preduge šutnje, njezino ime sve prisutnije u našem kulturnom miljeu....pročitajte cijeli tekst...

kritike i eseji